Česta pitanja

Česta pitanja2017-08-16T10:14:16+00:00
Da li i kad izabrati plaćanje poreza na dobit po novčanom načelu ?2018-11-12T11:09:27+00:00
  • pravna ili fizička osoba, obveznik poreza na dobit može izabrati obračun poreza na dobit prema novčanom načelu uz ispunjenje uvjeta:
    • godišnji prihod manji od 3 mil kuna
    • da je u sustavu PDV-a koji se obračunava po naplaćenoj naknadi
  • izbor se vrši davanjem IZJAVE nadležnoj Ispostavi Porezne uprave prilikom početka poslovanja ili najkasnije do 15. siječnja za tekuću godinu i obvezuje nas naredne 3 godine ako ne pređemo limit godišnjeg prometa
  • motiv za izbor plaćanja poreza na dobit po novčanom načelu je isti kao i izbor plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi:
    • tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca a svoje obaveze izmiruje redovito i na vrijeme –  u obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima
    • tko ima velike zalihe robe – u obračun ulaze plaćeni računi dobavljača
    • onome kome je prosječna valuta plaćanja i naplata od kupaca duža od valute  plaćanja i plaćanja prema dobavljačima

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja druga djelatnost ?2019-01-07T06:29:28+00:00
  • DRUGA DJELATNOST je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja uz radni odnos
  • fizičke osobe, koje obavljaju drugu djelatnost su osigurane po radnom odnosu i doprinose plaćaju po smanjenim stopama: mirovinsko I stup 7,5%, mirovinsko II stup 2,5% i zdravstveno 7,5%
  • osnovica za doprinose i porez ovisi da li je izabrano paušalno oporezivanje ili vođenje poslovnih knjiga prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO ) te periodu obavljanja  samostalne djelatnosti ( cijela ili dio kalendarske godine )
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao da vodi poslovne knjige plaća porez i prirez na ostvareni dohodak. DOHODAK je ujedno i osnovica za doprinose ali ne može biti veća od 0,65 X prosječna plaća X broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Za 2019.godinu maksimalna osnovica za doprinose je 65.894,40 kn ako ćemo raditi cijelu godinu.
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao paušalno oporezivanje ( godišnji primitak do 300.000 kn, ne smije biti u PDV sustavu ) plaća porez i prirez ovisno u koji je razred upao s obzirom na ostvareni primitak. Ovisno o razredu paušalnog oporezivanja  primjenjuje se i osnovica za doprinose.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja domaća radinost i sporedno zanimanje ?2019-01-07T06:31:54+00:00
  • obrtničke djelatnosti mogu se uz propisane uvjete obavljati i kao domaća radinost ili sporedno zanimanje
  • DOMAĆA RADINOST je izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost
  • SPOREDNO ZANIMANJE je obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.
  • domaću radinost ili sporedno zanimanje mogu obavljati i umirovljenici pri čemu im se neće obustaviti isplata mirovine
  • fizičke osobe, koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja, imaju ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost, za 2019.godinu je to 84.480 kn.
  • kao bilo koja obrtnička djelatnost i ovom slučaju se može izabrati paušalno oporezivanje prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO )
  • POREZ: kroz domaću radinost i sporedno zanimanje ne smijemo ostvariti veći primitak od 84.480 kn

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kako, kada i zašto odabrati paušalni obrt?2019-01-07T06:34:13+00:00
  • Paušalni obrt je obrt koji je kod upisa obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) u Poreznoj upravi izabrao paušalni način oporezivanja.

  • Da bi obrt mogao biti paušalni obrt mora zadovoljiti uvjete:
    • nije u sustavu PDV-a
    • po osnovi samostalne djelatnosti ostvaruje primitke manje od 300.000 kn godišnje
  • ZAŠTO PAUŠALNI OBRT:
    • Kod paušalnog obrta ne treba voditi poslovne knjige jer se prati samo promet. Svi troškovi poreznih davanja su unaprijed poznati tj. nema iznenađenja na kraju godine. Interesantan način izlaska na tržište ako tek krećemo u poduzetništvo ili želimo testirati poslovnu ideju ili trebamo poslovanje bez ulaska u sustav PDV-a.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kada i koliko dana ima radnik pravo na godišnji odmor ?2018-11-12T11:07:36+00:00
  • ako poslodavac nema Pravilnik o radu ili ga ne obvezuje Kolektivni ugovor za djelatnost kojom se bavi ( na primjer građevina ili ugostiteljstvo i turizam ) mjerodavan je Zakon o radu kojem se propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac mora poštivati:
  • godišnji odmor je pravo ali i obaveza tj. radnik se ne može odreći godišnjeg odmora u zamjenu za naknadu i/ili neko drugo pravo
  • pravo na godišnji odmor se stječe nakon 6 mjeseci neprekidnog rada, kod prvog zaposlenja ili prekida između dva posla dužeg od 8 dana
  • za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna tj. 20 ili 24 dana ovisno da je radni tjedan od 5 ili 6 dana.
  • poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu.
  • radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
  • godišnji odmor može se koristi u više navrata tijekom godine s tim da mora biti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju. Radnik može 1 dan godišnjeg odmora koristiti kad želi uz najavu najmanje tri dana prije korištenja.
  • u slučaju da nije iskorišten cijeli godišnji odmor u tekućoj godini onda preostali godišnji se mora iskoristiti do 30.lipnja naredne godine.
  • za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
  • u slučaju prekida radnog odnosa tijekom godine, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ako se radniku ne može omogućiti korištenje onda se mora isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor u prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
  • naknada za godišnji odmor je u bruto iznosu i obračunavaju se sva davanja kao i na plaću.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Koliko dugo treba čuvati poslovnu dokumentaciju ?2018-11-12T11:07:07+00:00

TRAJNO

  1. Godišnji financijski izvještaji
  2. Revizorsko izvješće (ako smo obveznici revizije )
  3. Matična knjiga radnika
  4. Platne liste i analitička evidencija o plaćama  

11 GODINA

  1. Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se knjiži ( računi, izvodi, blagajne, putni nalozi, … )
  2. Dnevnik
  3. Glavna knjiga
  4. Pomoćne knjige ( blagajna, analitika dugotrajne imovine, robno-materijalna evidencija, … )

U slučaju prestanka poslovanja sva dokumentacija kojoj nisu istekli rokovi čuvanja ili se čuva trajno predaje se na čuvanje sudu gdje je sjedište društva.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kupovina naočala s dioptrijom-da li može biti poslovni trošak ?2018-11-12T11:06:44+00:00

Naočale sa dioptrijom nisu sredstvo za rad ili zaštitno sredstvo nego ortopedsko pomagalo pojedinca i ne mogu direktno biti trošak poslovanja.

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu radi se Procjena opasnosti na radnom mjestu kojom se definira koje su povećane opasnosti pojedinog radnog mjesta i što je potrebno obavljati (sistematski i slično) i obavezno nositi. Ako su tom procjenom definirane zaštitne naočale za rad na kompjuteru (ali NE naočale sa dioptrijom) onda su radnici koji rade na kompjuteru obavezni nositi te naočale i to je trošak poduzeća.

Kupovina naočala sa dioptrijom bi više spadalo u kategoriju donacija fizičkim osobama a donacije za zdravstvene potrebe je moguće od 01.07.2010. raditi i zaposlenicima. U tom slučaju je to porezno priznat trošak poduzeća uz pravovaljanu liječničku dokumentaciju, odluku i uplatu direktno optičkoj radnji.

To je sukladno članku 7. stavak 8. Zakona o porezu na dobit, u darovanja spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala ) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Krećemo u poduzetništvo – da li ući u sustav pdv-a ili ne ?2019-01-07T06:55:33+00:00
  • limit za ulazak u sustav PDV-a je 300.000 kn prometa i kad pređemo taj iznos moramo ući po sili zakona. Prijava se radi putem obrasca PDV-P.
  • ako smo u sustav PDV-a ušli po sili zakona a slijedeće godine ostvarimo promet manji od 300.000 kn godišnje možemo izaći iz sustava PDV-a. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV se predaje do 15.01. za tekuću godinu.
  • također možemo i vlastitom voljom ući u sustav PDV-a i to nas onda obvezuje naredne 3 godine. Koji može biti motiv za dobrovoljni ulazak u PDV sustav:
    • ako su nam kupci pravne osobe koji su obveznici PDV-a njima PDV nije trošak a nama je sva nabava jeftinija za 25% tj. za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    • ako imamo velika investicijska ulaganja nama je sva nabava jeftinija za 25% tj. za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    • ako imamo velike zalihe robe i valute plaćanja duže od dospijeća plaćanja PDV-a onda nam PDV kao pretporez može biti izvor financiranja
  • ako su nam kupci fizičke osobe tj. građani, prodajemo uslugu i nemamo velika investicijska ulaganja nama se ne isplati ući u sustav PDV ( ako ne moramo ) jer smo prema kupcima skuplji za iznos PDV-a. Ako prodajemo robu fizičkim osobama tj. građanima tada odluka ovisi koliko je ostalih troškova i PDV u njima osim kod nabave robe i da li se ulaskom u sustav PDV-a gubi ili dobiva.
  • ako smo ušli u sustav PDV-a po sili zakona ili vlastitom voljom i imamo promet do 3 mil kuna godišnje možemo izabrati obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi. U obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima te je stoga preporučljiva tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca. Prijava se radi putem obrasca PDV-P do 15.01. za tekuću godinu.
  • ako nam je promet preko 3 mil kn ili nismo odabrali obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi PDV se obračunava po izdanom računu tj. svi izdani i primljeni računi bez obzira da li su naplaćeni ili plaćeni ulaze u obračun PDV-a.
  • ako poslujemo sa EU, bilo da kupujemo ili prodajemo robu i/ili usluge moramo izvaditi PDV broj, bez obzira jesmo li ili nismo ušli u sustav PDV-a. Za robu je prag stjecanja 77.000 kn a usluga 0 kn.  

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Da li udruga može prodavati i izdavati račune ? Što je to gospodarska djelatnost udruga i ostalih neprofitnih organizacija ?2019-01-07T06:38:06+00:00
  • gospodarska djelatnost=profitna djelatnost=prodaja proizvoda, robe i/ili usluga
  • udruga se NE osniva sa svrhom stjecanja dobiti ali može obavljati gospodarsku djelatnost sukladno svojem statutu i registraciji, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene.
  • kao i kod profitnih pravnih subjekata za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti nadležnu zakonsku regulativu kao npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini
  • gospodarska djelatnost se ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe
  • kod obavljanja gospodarske djelatnosti višak prihoda nad rashodima ostaje udruzi i koristi se isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom
  • ako udruga obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno isporučuje dobra i usluge, obvezna je za isporučena dobra i usluge izdati račun po istim pravilima koja vrijede za ostale pravne subjekte na tržištu
  • ako udruga obavljanjem gospodarske djelatnosti ostvari prihod veći od 300.000 kn odmah se mora prijaviti u sustav PDV-a
  • obavljanje gospodarske djelatnosti ne znači nužno da je udruga obveznik poreza na dobit. Za porezne svrhe bitno je utvrditi da li obavljanje gospodarske djelatnosti:
    • dovodi do neopravdanih povlastica na tržištu zbog neoporezivanja
    • da li se radi samostalno
    • da je trajno ili privremeno
    • da li isključivo radi ostvarenja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi
  • udruga može izabrati paušalno plaćanje poreza na dobit ako zadovoljava 2 uvjeta:    
    • prihodi od gospodarske djelatnosti nisu veći od 300.000 kn (limit za ulazak u sustav PDV-a)
    • prihod od gospodarske djelatnosti nije veća od 50% ukupnog prihoda udruge
  • mora se voditi posebna evidencija prihoda i rashoda od gospodarske djelatnosti
  • udruge također mogu, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose urediti ugovorom

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.  

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Što je amortizacija i kako utječe na rezultat poslovanja ?2018-11-12T11:05:36+00:00

AMORTIZACIJA je pojam vezan za dugotrajnu imovinu i predstavlja trošak njezinog postupnog trošenja. Dugotrajna imovina je zgrada, kamion, automobil, sofware, … mobitel odnosno sve ono što koristimo u našem poslovanju duže od 1 godine tj. ne potroši se odmah ili unutar 1 godine kao npr. papir, toner, benzin, … režijski troškovi.

S obzirom na vrijednost dugotrajne imovine različito je troškovno tretiramo:

  • vrijednost dugotrajne imovine <= 3.500 kn – cijeli iznos ide u trošak odmah ili su svojstvu amortizacije kažemo da se jednokratno otpisuje. Takva imovina se naziva i tretira kao SITNI INVENTAR, odmah ide u trošak ali se mora voditi evidencija sitnog inventara.
  • vrijednost dugotrajne imovine > 3.500 kn – nabavni iznos ide postupno u trošak ovisno o vijeku trajanja dugotrajne imovine. Npr. ako smo kupili automobil vrijednosti 100.000 kn i procjenjujemo da će nam služiti 5 godina, onda svake poslovne godine kroz amortizaciju u trošak ide 20.000 kn odnosno 1/5 tog nabavnog iznosa ili kažemo da se automobil amortizira po amortizacijskog stopi od 20%.

Također u svojstvu zakonske regulative POREZA NA DOBIT propisane su maksimalno porezno dopustive amortizacijske stope:

Mali poduzetnici najčešće koriste linearnu metodu obračuna amortizacije-jednak raspored troškova nabavne imovine kroz godine i zakonski propisane stope koje su porezno priznate.

I na kraju kako amortizacija utječe na rezultat poslovanja a time i plaćanja/neplaćanja poreza na dobit:

  • nabavljena dugotrajna imovina je ispod 3.500 kn – trošak poslovne godine u kojoj je nabavljena
  • koristimo redovne ili ubrzane porezno dopustive stope – za automobil iz primjera trošak poslovne godine može biti 20.000 kn ili 40.000 kn ?!?

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Da li mogu nabaviti osobni automobil na tvrtku?2018-11-12T11:04:55+00:00

Naravno, ako potreba posla zahtjeva.
Pri tome treba razlučiti da li je automobil osobni ili dostavno-teretni. Da li je auto osobni ili dostavno-/teretni rješava se kod registracije automobila. Automobili s N1 kategorijom u prometnoj dozvoli su dostavno/teretna vozila i kod nabavke takvih vozila imamo pravo na 100% odbitka PDV-a.
Također, ako se radi o osobnom automobilu koji služi za obavljanje djelatnosti npr. auto-škola za obuku vozača, prodaja automobila za testiranje vozila, hitne intervencije za servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, rent-a-car, taxi ili se nabavljaju za daljnju prodaju, kod nabavke imamo pravo na 100% odbitka PDV-a.

U svim ostalim slučajevima od 01.01.2018. kod nabavke moguće je odbiti 50% PDV-a.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koji je porezni tretman automobila u vlasništvu tvrtke?2018-11-12T11:04:31+00:00

Ako se osobni automobil koristi isključivo u poslovne svrhe tada automobil treba prije i nakon radnog vremena biti parkiran u poslovnim prostorijama društva i o tome treba se donijeti odluka. Pri tome se obavezno mora voditi evidencija prijeđenih kilometara.
Za sve troškove automobila, osim osiguranja, od 01.01.2018. moguće je odbiti 50% PDV-a i porezno je priznato 50% troškova.

Ako zaposlenici mogu koristiti osobni automobil u privatne svrhe ( da li povremeno ili 24h dnevno ) to se smatra plaćom u naravi.
Plaća u naravi se može obračunavati na tri načina:

1. obračun prema stvarnom korištenju vozila 2,00 kn/km – mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara gdje se vidi i privatno korištenje automobila
2. ako je automobil nabavljen na operativni leasing, 20% leasing rate mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara
3. u visini 1% nabavne vrijednosti automobila mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara.

Kad se obračunava plaća u naravi onda su svi troškovi automobila 100% priznati. Od 01.01.2018. moguće je odbiti 50% PDV-a na troškove osobnih automobila.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koliki je minimalni trošak rada direktora?2019-01-07T06:41:59+00:00

Trošak rada direktora po minimalnoj osnovici za doprinose u 2019.godini:

S tim da član uprave, izvršni direktor, likvidator društva ili upravitelj zadruge, koji radi nepuno radno vrijeme i nije osiguran i ne plaća po drugoj osnovi doprinose, po završetku 2019.godine, porezna uprava će ga zadužiti i platit će osobno razliku doprinosa do minimalnog godišnjeg iznosa doprinosa za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora društva ili upravitelj zadruge, za 2019.godinu od 24.051,46 kn ( 65.894,40 knX36,50 % )

Koliki je trošak rada za društvo ako je sa radnikom ugovorena zakonska minimalna placa ?2019-01-07T06:44:28+00:00

Trošak rada sa minimalnom zakonskom plaćom u 2019.godini:

Trošak rada sa minimalnom zakonskom plaćom i umanjenom osnovicom za doprinose u 2018.godinu:

Da li vlasnik i direktor trgovačkog društva mora biti zaposlen u tom društvu ? Da li trgovačko društvo mora imati zaposlenog radnika ?2019-01-07T06:46:27+00:00

Trgovačko društvo može poslovati bez ijednog zaposlenog radnika. S tim da direktor društva, ako nije u radnom odnosu u tom ili nekom drugom društvu, plaća doprinose na poduzetničku plaću koja za  2019.godinu iznosi 9.292,80 kn i mjesečni trošak doprinosa je 3.391,87 kn. U tom slučaju ako društvo još nema dovoljno prometa ili je predviđena bruto plaća direktora ispod poduzetničke plaće više se isplati  zaposliti direktora. Direktor i vlasnik mogu ali i ne moraju nužno biti ista osoba.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

 mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

This Is A Custom Widget

This Sliding Bar can be switched on or off in theme options, and can take any widget you throw at it or even fill it with your custom HTML Code. Its perfect for grabbing the attention of your viewers. Choose between 1, 2, 3 or 4 columns, set the background color, widget divider color, activate transparency, a top border or fully disable it on desktop and mobile.

This Is A Custom Widget

This Sliding Bar can be switched on or off in theme options, and can take any widget you throw at it or even fill it with your custom HTML Code. Its perfect for grabbing the attention of your viewers. Choose between 1, 2, 3 or 4 columns, set the background color, widget divider color, activate transparency, a top border or fully disable it on desktop and mobile.