Česta pitanja

Da li i kad izabrati plaćanje poreza na dobit po novčanom načelu?
  • pravna ili fizička osoba, obveznik poreza na dobit može izabrati obračun poreza na dobit prema novčanom načelu uz ispunjenje uvjeta:
    • godišnji prihod manji od 3 mil kuna
    • da je u sustavu PDV-a koji se obračunava po naplaćenoj naknadi
  • izbor se vrši davanjem IZJAVE nadležnoj Ispostavi Porezne uprave prilikom početka poslovanja ili najkasnije do 15. siječnja za tekuću godinu i obvezuje nas naredne 3 godine ako ne pređemo limit godišnjeg prometa
  • motiv za izbor plaćanja poreza na dobit po novčanom načelu je isti kao i izbor plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi:
    • tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca a svoje obaveze izmiruje redovito i na vrijeme –  u obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima
    • tko ima velike zalihe robe – u obračun ulaze plaćeni računi dobavljača
    • onome kome je prosječna valuta plaćanja i naplata od kupaca duža od valute  plaćanja i plaćanja prema dobavljačima

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja druga djelatnost?
  • DRUGA DJELATNOST je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja uz radni odnos
  • fizičke osobe, koje obavljaju drugu djelatnost su osigurane po radnom odnosu i doprinose plaćaju po smanjenim stopama: mirovinsko I stup 7,5%, mirovinsko II stup 2,5% i zdravstveno 7,5%
  • osnovica za doprinose i porez ovisi da li je izabrano paušalno oporezivanje ili vođenje poslovnih knjiga prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO ) te periodu obavljanja  samostalne djelatnosti ( cijela ili dio kalendarske godine )
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao da vodi poslovne knjige plaća porez i prirez na ostvareni dohodak. DOHODAK je ujedno i osnovica za doprinose ali ne može biti veća od 0,65 X prosječna plaća X broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Za 2019.godinu maksimalna osnovica za doprinose je 65.894,40 kn ako ćemo raditi cijelu godinu.
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao paušalno oporezivanje ( godišnji primitak do 300.000 kn, ne smije biti u PDV sustavu ) plaća porez i prirez ovisno u koji je razred upao s obzirom na ostvareni primitak. Ovisno o razredu paušalnog oporezivanja  primjenjuje se i osnovica za doprinose.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja domaća radinost i sporedno zanimanje?
  • obrtničke djelatnosti mogu se uz propisane uvjete obavljati i kao domaća radinost ili sporedno zanimanje
  • DOMAĆA RADINOST je izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost
  • SPOREDNO ZANIMANJE je obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.
  • domaću radinost ili sporedno zanimanje mogu obavljati i umirovljenici pri čemu im se neće obustaviti isplata mirovine
  • fizičke osobe, koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja, imaju ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost, za 2019.godinu je to 84.480 kn.
  • kao bilo koja obrtnička djelatnost i ovom slučaju se može izabrati paušalno oporezivanje prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO )
  • POREZ: kroz domaću radinost i sporedno zanimanje ne smijemo ostvariti veći primitak od 84.480 kn

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kako, kada i zašto odabrati paušalni obrt?

Paušalni obrt je obrt koji je kod upisa obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) u Poreznoj upravi izabrao paušalni način oporezivanja.

Kada i koliko dana ima radnik pravo na godišnji odmor?
  • ako poslodavac nema Pravilnik o radu ili ga ne obvezuje Kolektivni ugovor za djelatnost kojom se bavi ( na primjer građevina ili ugostiteljstvo i turizam ) mjerodavan je Zakon o radu kojem se propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac mora poštivati:
  • godišnji odmor je pravo ali i obaveza tj. radnik se ne može odreći godišnjeg odmora u zamjenu za naknadu i/ili neko drugo pravo
  • pravo na godišnji odmor se stječe nakon 6 mjeseci neprekidnog rada, kod prvog zaposlenja ili prekida između dva posla dužeg od 8 dana
  • za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna tj. 20 ili 24 dana ovisno da je radni tjedan od 5 ili 6 dana.
  • poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu.
  • radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
  • godišnji odmor može se koristi u više navrata tijekom godine s tim da mora biti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju. Radnik može 1 dan godišnjeg odmora koristiti kad želi uz najavu najmanje tri dana prije korištenja.
  • u slučaju da nije iskorišten cijeli godišnji odmor u tekućoj godini onda preostali godišnji se mora iskoristiti do 30.lipnja naredne godine.
  • za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
  • u slučaju prekida radnog odnosa tijekom godine, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ako se radniku ne može omogućiti korištenje onda se mora isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor u prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
  • naknada za godišnji odmor je u bruto iznosu i obračunavaju se sva davanja kao i na plaću.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Koliko dugo treba čuvati poslovnu dokumentaciju?

TRAJNO

  1. Godišnji financijski izvještaji
  2. Revizorsko izvješće (ako smo obveznici revizije )
  3. Matična knjiga radnika
  4. Platne liste i analitička evidencija o plaćama  

11 GODINA

  1. Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se knjiži ( računi, izvodi, blagajne, putni nalozi, … )
  2. Dnevnik
  3. Glavna knjiga
  4. Pomoćne knjige ( blagajna, analitika dugotrajne imovine, robno-materijalna evidencija, … )

U slučaju prestanka poslovanja sva dokumentacija kojoj nisu istekli rokovi čuvanja ili se čuva trajno predaje se na čuvanje sudu gdje je sjedište društva.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kupovina naočala s dioptrijom-da li može biti poslovni trošak?

Naočale sa dioptrijom nisu sredstvo za rad ili zaštitno sredstvo nego ortopedsko pomagalo pojedinca i ne mogu direktno biti trošak poslovanja.

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu radi se Procjena opasnosti na radnom mjestu kojom se definira koje su povećane opasnosti pojedinog radnog mjesta i što je potrebno obavljati (sistematski i slično) i obavezno nositi. Ako su tom procjenom definirane zaštitne naočale za rad na kompjuteru (ali NE naočale sa dioptrijom) onda su radnici koji rade na kompjuteru obavezni nositi te naočale i to je trošak poduzeća.

Kupovina naočala sa dioptrijom bi više spadalo u kategoriju donacija fizičkim osobama a donacije za zdravstvene potrebe je moguće od 01.07.2010. raditi i zaposlenicima. U tom slučaju je to porezno priznat trošak poduzeća uz pravovaljanu liječničku dokumentaciju, odluku i uplatu direktno optičkoj radnji.

To je sukladno članku 7. stavak 8. Zakona o porezu na dobit, u darovanja spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala ) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Krećemo u poduzetništvo – da li ući u sustav pdv-a ili ne?
  • limit za ulazak u sustav PDV-a je 300.000 kn prometa i kad pređemo taj iznos moramo ući po sili zakona. Prijava se radi putem obrasca PDV-P.
  • ako smo u sustav PDV-a ušli po sili zakona a slijedeće godine ostvarimo promet manji od 300.000 kn godišnje možemo izaći iz sustava PDV-a. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV se predaje do 15.01. za tekuću godinu.
  • također možemo i vlastitom voljom ući u sustav PDV-a i to nas onda obvezuje naredne 3 godine. Koji može biti motiv za dobrovoljni ulazak u PDV sustav:
    • ako su nam kupci pravne osobe koji su obveznici PDV-a njima PDV nije trošak a nama je sva nabava jeftinija za 25% tj. za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    • ako imamo velika investicijska ulaganja nama je sva nabava jeftinija za 25% tj. za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    • ako imamo velike zalihe robe i valute plaćanja duže od dospijeća plaćanja PDV-a onda nam PDV kao pretporez može biti izvor financiranja
  • ako su nam kupci fizičke osobe tj. građani, prodajemo uslugu i nemamo velika investicijska ulaganja nama se ne isplati ući u sustav PDV ( ako ne moramo ) jer smo prema kupcima skuplji za iznos PDV-a. Ako prodajemo robu fizičkim osobama tj. građanima tada odluka ovisi koliko je ostalih troškova i PDV u njima osim kod nabave robe i da li se ulaskom u sustav PDV-a gubi ili dobiva.
  • ako smo ušli u sustav PDV-a po sili zakona ili vlastitom voljom i imamo promet do 3 mil kuna godišnje možemo izabrati obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi. U obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima te je stoga preporučljiva tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca. Prijava se radi putem obrasca PDV-P do 15.01. za tekuću godinu.
  • ako nam je promet preko 3 mil kn ili nismo odabrali obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi PDV se obračunava po izdanom računu tj. svi izdani i primljeni računi bez obzira da li su naplaćeni ili plaćeni ulaze u obračun PDV-a.
  • ako poslujemo sa EU, bilo da kupujemo ili prodajemo robu i/ili usluge moramo izvaditi PDV broj, bez obzira jesmo li ili nismo ušli u sustav PDV-a. Za robu je prag stjecanja 77.000 kn a usluga 0 kn.  

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Da li udruga može prodavati i izdavati račune? Što je to gospodarska djelatnost udruga i ostalih neprofitnih organizacija?
  • gospodarska djelatnost=profitna djelatnost=prodaja proizvoda, robe i/ili usluga
  • udruga se NE osniva sa svrhom stjecanja dobiti ali može obavljati gospodarsku djelatnost sukladno svojem statutu i registraciji, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene.
  • kao i kod profitnih pravnih subjekata za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti nadležnu zakonsku regulativu kao npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini
  • gospodarska djelatnost se ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe
  • kod obavljanja gospodarske djelatnosti višak prihoda nad rashodima ostaje udruzi i koristi se isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom
  • ako udruga obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno isporučuje dobra i usluge, obvezna je za isporučena dobra i usluge izdati račun po istim pravilima koja vrijede za ostale pravne subjekte na tržištu
  • ako udruga obavljanjem gospodarske djelatnosti ostvari prihod veći od 300.000 kn odmah se mora prijaviti u sustav PDV-a
  • obavljanje gospodarske djelatnosti ne znači nužno da je udruga obveznik poreza na dobit. Za porezne svrhe bitno je utvrditi da li obavljanje gospodarske djelatnosti:
    • dovodi do neopravdanih povlastica na tržištu zbog neoporezivanja
    • da li se radi samostalno
    • da je trajno ili privremeno
    • da li isključivo radi ostvarenja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi
  • udruga može izabrati paušalno plaćanje poreza na dobit ako zadovoljava 2 uvjeta:
    • prihodi od gospodarske djelatnosti nisu veći od 300.000 kn (limit za ulazak u sustav PDV-a)
    • prihod od gospodarske djelatnosti nije veća od 50% ukupnog prihoda udruge
  • mora se voditi posebna evidencija prihoda i rashoda od gospodarske djelatnosti
  • udruge također mogu, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose urediti ugovorom

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.  

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Što je amortizacija i kako utječe na rezultat poslovanja?

AMORTIZACIJA je pojam vezan za dugotrajnu imovinu i predstavlja trošak njezinog postupnog trošenja. Dugotrajna imovina je zgrada, kamion, automobil, sofware, … mobitel odnosno sve ono što koristimo u našem poslovanju duže od 1 godine tj. ne potroši se odmah ili unutar 1 godine kao npr. papir, toner, benzin, … režijski troškovi.

S obzirom na vrijednost dugotrajne imovine različito je troškovno tretiramo:

  • vrijednost dugotrajne imovine <= 3.500 kn – cijeli iznos ide u trošak odmah ili su svojstvu amortizacije kažemo da se jednokratno otpisuje. Takva imovina se naziva i tretira kao SITNI INVENTAR, odmah ide u trošak ali se mora voditi evidencija sitnog inventara.
  • vrijednost dugotrajne imovine > 3.500 kn – nabavni iznos ide postupno u trošak ovisno o vijeku trajanja dugotrajne imovine. Npr. ako smo kupili automobil vrijednosti 100.000 kn i procjenjujemo da će nam služiti 5 godina, onda svake poslovne godine kroz amortizaciju u trošak ide 20.000 kn odnosno 1/5 tog nabavnog iznosa ili kažemo da se automobil amortizira po amortizacijskog stopi od 20%.

Također u svojstvu zakonske regulative POREZA NA DOBIT propisane su maksimalno porezno dopustive amortizacijske stope:

Mali poduzetnici najčešće koriste linearnu metodu obračuna amortizacije-jednak raspored troškova nabavne imovine kroz godine i zakonski propisane stope koje su porezno priznate.

I na kraju kako amortizacija utječe na rezultat poslovanja a time i plaćanja/neplaćanja poreza na dobit:

  • nabavljena dugotrajna imovina je ispod 3.500 kn – trošak poslovne godine u kojoj je nabavljena
  • koristimo redovne ili ubrzane porezno dopustive stope – za automobil iz primjera trošak poslovne godine može biti 20.000 kn ili 40.000 kn ?!?

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

 
Da li mogu nabaviti osobni automobil na tvrtku?

Naravno, ako potreba posla zahtjeva.
Pri tome treba razlučiti da li je automobil osobni ili dostavno-teretni. Da li je auto osobni ili dostavno-/teretni rješava se kod registracije automobila. Automobili s N1 kategorijom u prometnoj dozvoli su dostavno/teretna vozila i kod nabavke takvih vozila imamo pravo na 100% odbitka PDV-a.
Također, ako se radi o osobnom automobilu koji služi za obavljanje djelatnosti npr. auto-škola za obuku vozača, prodaja automobila za testiranje vozila, hitne intervencije za servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, rent-a-car, taxi ili se nabavljaju za daljnju prodaju, kod nabavke imamo pravo na 100% odbitka PDV-a.

U svim ostalim slučajevima od 01.01.2018. kod nabavke moguće je odbiti 50% PDV-a.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koji je porezni tretman automobila u vlasništvu tvrtke?

Ako se osobni automobil koristi isključivo u poslovne svrhe tada automobil treba prije i nakon radnog vremena biti parkiran u poslovnim prostorijama društva i o tome treba se donijeti odluka. Pri tome se obavezno mora voditi evidencija prijeđenih kilometara.
Za sve troškove automobila, osim osiguranja, od 01.01.2018. moguće je odbiti 50% PDV-a i porezno je priznato 50% troškova.

Ako zaposlenici mogu koristiti osobni automobil u privatne svrhe ( da li povremeno ili 24h dnevno ) to se smatra plaćom u naravi.
Plaća u naravi se može obračunavati na tri načina:

1. obračun prema stvarnom korištenju vozila 2,00 kn/km – mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara gdje se vidi i privatno korištenje automobila
2. ako je automobil nabavljen na operativni leasing, 20% leasing rate mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara
3. u visini 1% nabavne vrijednosti automobila mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara.

Kad se obračunava plaća u naravi onda su svi troškovi automobila 100% priznati. Od 01.01.2018. moguće je odbiti 50% PDV-a na troškove osobnih automobila.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koliki je minimalni trošak rada direktora?

Trošak rada direktora po minimalnoj osnovici za doprinose u 2020.godini:

Koliki je trošak rada za društvo ako je sa radnikom ugovorena zakonska minimalna placa?

Trošak rada sa minimalnom zakonskom plaćom u 2020.godini:

 

Da li vlasnik i direktor trgovačkog društva mora biti zaposlen u tom društvu? Da li trgovačko društvo mora imati zaposlenog radnika?

Trgovačko društvo može poslovati bez zaposlenog radnika. S tim da direktor društva, ako nije u radnom odnosu u tom ili nekom drugom društvu, plaća doprinose na poduzetničku plaću koja za  2020.godinu iznosi 9.616,20 kn i mjesečni trošak doprinosa je 3.509,91 kn. U tom slučaju ako društvo još nema dovoljno prometa ili je predviđena bruto plaća direktora ispod poduzetničke plaće više se isplati  zaposliti direktora. Direktor i vlasnik mogu ali i ne moraju nužno biti ista osoba.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

 mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.