Česta pitanja

Da li i kad izabrati plaćanje poreza na dobit po novčanom načelu?
  • pravna ili fizička osoba, obveznik poreza na dobit može izabrati obračun poreza na dobit prema novčanom načelu uz ispunjenje uvjeta: godišnji prihod manji od 7,5 mil kuna i  PDV se obračunava po naplaćenoj naknadi
  • izbor se vrši davanjem IZJAVE nadležnoj Ispostavi Porezne uprave prilikom početka poslovanja ili najkasnije do 15. siječnja za tekuću godinu
  • motiv za izbor plaćanja poreza na dobit po novčanom načelu je isti kao i izbor plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi:
    1. tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca a svoje obaveze izmiruje redovito i na vrijeme, u obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima
    2. kome je prosječna valuta plaćanja i naplata od kupaca duža od valute  plaćanja i plaćanja prema dobavljačima
    3. tko ima velike zalihe robe – u obračun ulaze plaćeni računi dobavljača

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja druga djelatnost?
  • DRUGA DJELATNOST je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja uz radni odnos
  • fizičke osobe, koje obavljaju drugu djelatnost osigurane su po radnom odnosu i doprinose plaćaju po smanjenim stopama: mirovinsko I stup 7,5%, mirovinsko II stup 2,5% i zdravstveno 7,5%
  • osnovica za doprinose i porez ovisi da li je izabrano paušalno oporezivanje ili vođenje poslovnih knjiga prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO ) i periodu obavljanja  samostalne djelatnosti ( cijela ili dio kalendarske godine )
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao da vodi poslovne knjige plaća porez i prirez na ostvareni dohodak. DOHODAK je ujedno i osnovica za doprinose ali ne može biti veća od 0,65 X prosječna plaća X broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Za 2022.godinu maksimalna osnovica za doprinose je 74.388,60 kn ako se djelatnosti obavlja cijelu godinu.
  • nositelj djelatnosti koji je izabrao paušalno oporezivanje ( godišnji primitak do 300.000 kn i ne smije biti u PDV sustavu ) plaća porez i prirez ovisno u koji je porezni razred upao s obzirom na ostvareni primitak. Ovisno o razredu paušalnog oporezivanja  primjenjuje se i osnovica za doprinose.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Što je to i pod kojim uvjetima se obavlja domaća radinost i sporedno zanimanje?
  • obrtničke djelatnosti mogu se uz propisane uvjete obavljati i kao domaća radinost ili sporedno zanimanje
  • DOMAĆA RADINOST je izrada proizvoda fizičke osobe kod kuće osobnim radom uz ispunjavanje propisanih uvjeta kojima se uređuje pojedina djelatnost
  • SPOREDNO ZANIMANJE je obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.
  • domaću radinost ili sporedno zanimanje mogu obavljati i umirovljenici pri čemu im se neće obustaviti isplata mirovine
  • fizičke osobe, koje obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja, imaju ograničenje u vezi visine primitaka ostvarenih obavljanjem djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavlja djelatnost, za 2022.godinu je to 95.370 kn.
  • kao bilo koja obrtnička djelatnost i ovom slučaju se može izabrati paušalno oporezivanje prilikom prijave u sustav poreza na dohodak ( obrazac RPO )
  • POREZ: kroz domaću radinost i sporedno zanimanje ne smije se ostvariti veći primitak od 95.370 kn.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kako, kada i zašto odabrati paušalni obrt?
  • Paušalni obrt je obrt koji je kod upisa obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) u Poreznoj upravi izabrao paušalni način oporezivanja.

  • Da bi obrt mogao biti paušalni obrt mora zadovoljiti uvjete:
    • nije u sustavu PDV-a
    • po osnovi samostalne djelatnosti ostvaruje primitke manje od 300.000 kn godišnje
  • Zašto PAUŠALNI OBRT:
    • kod paušalnog obrta ne treba voditi poslovne knjige jer se prati samo promet.
    • svi troškovi poreznih davanja su unaprijed poznati tj. nema iznenađenja na kraju godine.
    • zgodan način izlaska na tržište ako se tek kreće u poduzetništvo ili se želi testirati poslovna ideja ili je potrebno poslovanje bez ulaska u sustav PDV-a.
Kada i koliko dana ima radnik pravo na godišnji odmor?

Ako poslodavac nema Pravilnik o radu ili ga ne obvezuje Kolektivni ugovor za djelatnost kojom se bavi ( na primjer građevina ili ugostiteljstvo i turizam ) mjerodavan je Zakon o radu kojem se propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac mora poštivati:

  • godišnji odmor je pravo ali i obaveza tj. radnik se ne može odreći godišnjeg odmora u zamjenu za naknadu i/ili neko drugo pravo
  • pravo na godišnji odmor se stječe nakon 6 mjeseci neprekidnog rada, kod prvog zaposlenja ili prekida između dva posla dužeg od 8 dana
  • za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna tj. 20 ili 24 dana ovisno da li je radni tjedan od 5 ili 6 dana
  • poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu
  • radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora
  • godišnji odmor može se koristi u više navrata tijekom godine s tim da mora biti najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju
  • radnik može 1 dan godišnjeg odmora koristiti kad želi uz najavu najmanje 3 dana prije korištenja
  • u slučaju da nije iskorišten cijeli godišnji odmor u tekućoj godini onda preostali godišnji se mora iskoristiti do 30.lipnja naredne godine
  • za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca
  • u slučaju prekida radnog odnosa tijekom godine, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
  • ako se radniku u slučaju prekida radnog odnosa ne može omogućiti korištenje preostalog godišnjeg odmora onda se mora isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca
  • naknada za godišnji odmor je u bruto iznosu i obračunavaju se sva davanja kao i na plaću tj. ne spada u kategoriju neoporezivih primitaka radnika

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Koliko dugo treba čuvati poslovnu dokumentaciju?

TRAJNO

  1. Godišnji financijski izvještaji
  2. Revizorsko izvješće ( za obveznike revizije )
  3. Matična knjiga radnika
  4. Platne liste i analitička evidencija o plaćama

11 GODINA

  1. Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se knjiži ( računi, izvodi, blagajne, putni nalozi, … )
  2. Dnevnik
  3. Glavna knjiga
  4. Pomoćne knjige ( blagajna, analitika dugotrajne imovine, robno-materijalna evidencija, … )

U slučaju prestanka poslovanja sva dokumentacija kojoj nisu istekli rokovi čuvanja ili koja se čuva trajno, predaje se na čuvanje HGK uz plaćanje naknade.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Kupovina naočala s dioptrijom-da li može biti poslovni trošak?

Naočale sa dioptrijom nisu sredstvo za rad ili zaštitno sredstvo nego ortopedsko pomagalo pojedinca i ne mogu direktno biti trošak poslovanja.

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu radi se Procjena opasnosti na radnom mjestu kojom se definira koje su povećane opasnosti pojedinog radnog mjesta i što je potrebno obavljati (sistematski i slično) i obavezno nositi. Ako su tom procjenom definirane zaštitne naočale za rad na kompjuteru (ali NE naočale sa dioptrijom) onda su radnici koji rade na kompjuteru obavezni nositi te naočale i to je trošak poduzeća.

Kupovina naočala sa dioptrijom bi više spadalo u kategoriju donacija fizičkim osobama za zdravstvene potrebe koje je moguće raditi i zaposlenicima. U tom slučaju je to porezno priznat trošak poduzeća uz pravovaljanu liječničku dokumentaciju, odluku i uplatu direktno optičkoj radnji.

To je sukladno članku 7. stavak 8. Zakona o porezu na dobit, u darovanja spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala ) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Krećemo u poduzetništvo – da li ući u sustav pdv-a ili ne?
  • limit za ulazak u sustav PDV-a je 300.000 kn prometa i kad se pređe taj iznos,  mora se ući po sili zakona. Prijava se radi putem obrasca PDV-P.
  • ako je iduće godine promet manji od 300.000 kn godišnje, za one koji su ušli u sustav PDV-a po sili zakona, mogu izaći iz PDV-a. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV se predaje do 15.01. za tekuću godinu.
  • u sustav PDV-a se može ući i vlastitom voljom, što onda obvezuje naredne 3 godine tj. nije moguće izaći iZ PDV-a slijedeće  3 godine.
  • koji može biti motiv za dobrovoljni ulazak u PDV sustav:
    1. ako su kupci pravne osobe koji su obveznici PDV-a, njima PDV nije trošak a nama je sva nabava jeftinija za 25%, odnosno za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    2. ako su velika investicijska ulaganja nama je sva nabava jeftinija za 25%, odnosno za iznos PDV-a jer ga koristimo kao pretporez
    3. ako su velike zalihe robe i valute plaćanja duže od dospijeća plaćanja PDV-a, onda nam PDV kao pretporez može biti izvor financiranja
  • ako su kupci fizičke osobe tj. građani, prodajemo uslugu i nemamo velika investicijska ulaganja nama se ne isplati ući u sustav PDV ( ako ne moramo ) jer smo prema kupcima skuplji za iznos PDV-a
  • ako se prodaje roba fizičkim osobama tj. građanima tada odluka ovisi koliko je ostalih troškova i PDV u njima, osim kod nabave robe, i da li se ulaskom u sustav PDV-a gubi ili dobiva.
  • ako je netko ušao u sustav PDV-a po sili zakona ili vlastitom voljom i ima promet do 15 mil kuna godišnje, može izabrati obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi. U obračun ulaze samo naplaćeni računi od kupaca i plaćeni računi prema dobavljačima te je stoga preporučljivo tko ima ili očekuje rizik naplate od kupaca. Prijava se radi putem obrasca PDV-P do 15.01. za tekuću godinu.
  • ako je promet preko 15 mil kn ili nije odabran obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi, PDV se obračunava po izdanom računu tj. svi izdani i primljeni računi bez obzira da li su naplaćeni ili plaćeni ulaze u obračun PDV-a.
  • ako se posluje sa EU, bilo da se kupuje ili prodaje proizvod, roba i/ili usluge mora se izvaditi PDV broj, bez obzira jeli netko u sustav PDV-a. Za proizvode ili robu prag stjecanja je 77.000 kn a usluga 0 kn.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec

Da li udruga može prodavati i izdavati račune? Što je to gospodarska djelatnost udruga i ostalih neprofitnih organizacija?
  • gospodarska djelatnost=profitna djelatnost=prodaja proizvoda, robe i/ili usluga
  • udruga se NE osniva sa svrhom stjecanja dobiti ali može obavljati gospodarsku djelatnost sukladno svojem statutu i registraciji, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene.
  • kao i kod profitnih pravnih subjekata za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti nadležnu zakonsku regulativu kao npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini
  • gospodarska djelatnost se ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe
  • kod obavljanja gospodarske djelatnosti višak prihoda nad rashodima ostaje udruzi i koristi se isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom
  • ako udruga obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno isporučuje dobra i usluge, obvezna je za isporučena dobra i usluge izdati račun po istim pravilima koja vrijede za ostale pravne subjekte na tržištu
  • ako udruga obavljanjem gospodarske djelatnosti ostvari prihod veći od 300.000 kn odmah se mora ući u sustav PDV-a
  • obavljanje gospodarske djelatnosti ne znači nužno da je udruga obveznik poreza na dobit. Za porezne svrhe bitno je utvrditi da li obavljanje gospodarske djelatnosti:
    1. dovodi do neopravdanih povlastica na tržištu zbog neoporezivanja
    2. da li se radi samostalno
    3. da je trajno ili privremeno
    4. da li isključivo radi ostvarenja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi
  • udruga može izabrati paušalno plaćanje poreza na dobit ako zadovoljava 2 uvjeta:
    1. prihodi od gospodarske djelatnosti nisu veći od 300.000 kn (limit za ulazak u sustav PDV-a)
    2. prihod od gospodarske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog prihoda udruge
  • mora se voditi posebna evidencija prihoda i rashoda od gospodarske djelatnosti
  • udruge također mogu, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose urediti ugovorom

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Što je amortizacija i kako utječe na rezultat poslovanja?

AMORTIZACIJA je pojam vezan za dugotrajnu imovinu i predstavlja trošak njezinog postupnog trošenja. Dugotrajna imovina je zgrada, kamion, automobil, sofware, … mobitel odnosno sve ono što koristimo u našem poslovanju duže od 1 godine tj. ne potroši se odmah ili unutar 1 godine kao papir, toner, benzin, … režijski troškovi.

S obzirom na vrijednost dugotrajne imovine različito je troškovno tretiramo:

  • vrijednost dugotrajne imovine <= 3.500 kn – takva imovina se naziva i tretira kao SITNI INVENTAR, odmah ide u trošak tj. jednokratno se otpisuje ( amortizira ) ali se mora voditi evidencija sitnog inventara.
  • vrijednost dugotrajne imovine > 3.500 kn – nabavni iznos ide postupno u trošak ovisno o vijeku trajanja dugotrajne imovine. Npr. ako smo kupili automobil vrijednosti 100.000 kn i procjenjujemo da će nam služiti 5 godina, onda svake poslovne godine kroz amortizaciju u trošak ide 20.000 kn odnosno 1/5 tog nabavnog iznosa. Kažemo da se automobil amortizira po amortizacijskog stopi od 20%.

Također u svojstvu zakonske regulative POREZA NA DOBIT propisane su maksimalno porezno dopustive amortizacijske stope:

Mali poduzetnici najčešće koriste linearnu metodu obračuna amortizacije-jednak raspored troškova nabavne imovine kroz godine i zakonski propisane stope koje su porezno priznate.

I na kraju kako amortizacija utječe na rezultat poslovanja a time i plaćanja/neplaćanja poreza na dobit:

  • nabavljena dugotrajna imovina je ispod 3.500 kn – trošak poslovne godine u kojoj je nabavljena
  • koristimo redovne ili ubrzane porezno dopustive stope – za automobil iz primjera iznos amortizacije može biti trošak poslovne godine 20.000 kn ili 40.000 kn ?!?

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Da li mogu nabaviti osobni automobil na tvrtku?

Naravno, ako potreba posla zahtjeva.
Pri tome treba razlučiti da li je automobil osobni ili dostavno (teretni ). Da li je auto osobni ili dostavni (teretni) rješava se kod registracije automobila.
Automobili s N1 kategorijom u prometnoj dozvoli su dostavna (teretna) vozila i kod nabavke takvih vozila moguće je odbiti 100% PDV-a.

Također, ako se radi o osobnom automobilu koji služi za obavljanje djelatnosti npr. auto-škola za obuku vozača, prodaja automobila za testiranje vozila, hitne intervencije za servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, rent-a-car, taxi ili se nabavljaju za daljnju prodaju, kod nabavke moguće je odbiti 100% PDV-a.

U svim ostalim slučajevima nabavu i troškove osobnih vozila moguće je odbiti 50% PDV-a.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koji je porezni tretman automobila u vlasništvu tvrtke?

Ako se osobni automobil koristi isključivo u poslovne svrhe, tada automobil treba biti, prije i nakon radnog vremena parkiran ispred ili u poslovnim prostorijama društva, i o tome se treba donijeti odluka. Evidencija prijeđenih kilometara nije obavezna ali se preporučuje.

Za nabavu i sve troškove osobnih automobila, osim osiguranja, moguće je odbiti 50% PDV-a. Porezno je priznato 50% tih troškova.

Ako zaposlenici mogu koristiti osobni automobil u privatne svrhe ( povremeno ili 24h dnevno ) to se smatra plaćom u naravi.
Plaća u naravi se može obračunavati na tri načina:

1. obračun prema stvarnom korištenju vozila 2,00 kn/km – mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara gdje se vidi i privatno korištenje automobila
2. ako je automobil nabavljen na operativni leasing ili se radi o dugoročnom najmu, 20% najma ili leasing rate sa PDV-om, mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara
3. u visini 1% nabavne vrijednosti automobila sa PDV-om, mjesečno – ne mora se voditi evidencija prijeđenih kilometara.

Kad se obračunava plaća u naravi onda su svi troškovi automobila 100% priznati

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.

Koliki je minimalni trošak rada direktora?

Trošak rada direktora po minimalnoj osnovici za doprinose u 2022.godini:

 

Koliki je trošak rada za društvo ako je sa radnikom ugovorena zakonska minimalna placa?

Trošak rada sa minimalnom zakonskom plaćom u 2022. godini:

Da li vlasnik i direktor trgovačkog društva mora biti zaposlen u tom društvu? Da li trgovačko društvo mora imati zaposlenog radnika?

Trgovačko društvo može poslovati bez zaposlenog radnika. S tim da direktor društva, ako nije u radnom odnosu u tom ili nekom drugom društvu, plaća doprinose na poduzetničku plaću koja za 2022.godinu iznosi 10.490,70 kn i mjesečni trošak doprinosa je 3.829,11 kn.
U tom slučaju, ako društvo nema još dovoljno prometa ili je predviđena bruto plaća direktora ispod poduzetničke plaće, više se isplati  zaposliti direktora. Direktor i vlasnik mogu ali i ne moraju nužno biti ista osoba.

O tome i još više na našim tečajevima i radionicama.

mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.